10/17,2022
x
Published on 10/17,2022
Predstavljamo vam 30 nabizarnijih smrti u istoriji čovečanstva.
Godine 1567. čovek sa najdužom bradom na svetu poginuo je kada se spotakao na sopstvenu bradu bežeći od vatre.
Brazilac Žao Maria de Souza poginuo je 2013. godine, kada je krava koja je propala kroz krov njegove kuće pala na njega dok je spavao.
Klement Valandigham, američki advokat iz 19. veka slučajno je upucao sebe dok je branio optuženog, pokušavajući da dokaže da je žrtva mogla slučajno da upuca samu sebe. (Deluje morbidno, ali on je to i dokazao, pa je njegov klijent oslobođen.)
Geri Hoj, kanadski advokat, poginuo je pri pokušaju da dokaže da je prozorsko staklo kancelarije koja se nalazila na 24. spratu – neprobojno. Geri se bacio na njega i dokazao da je u pravu – staklo se nije polomilo, ali je ispalo iz rama i zgnječilo ga.
Zamenik gradonačelnika Delhija, Surinder Sing Bajva je, 2007. godine, poginuo kada je pokušavši da otera grupu divljih majmuna sa balkona, pao sa istog.
Monika Mejer, gradonačelnica Betertona u Merilendu, izgubila je život proveravajući gradske septičke jame – upala je u jednu od njih i udavila se u 5 metara ljudskog otpada.
Sigurd Moćni, vikinški vladar iz Orknija, koji je živeo u 9. veku, nastradao je od strane svog neprijatelja koga je prethodno obezglavio. Glavu je vezao za sedlo, ali dok se vraćao kući, jedan od zuba se zario u njegovu nogu. Kasnije je umro od infekcije.
Vlasnik Segways kompanije koja se bavi proizvodnjom hoverborda, poginuo je 2010. godine kada je svojim slučajno pao sa litice.
Robert Vilijams, radnik na pokretnoj traci kompanije Ford, je prva osoba u istoriji koja je ubijena od strane robota, tj. automatizovane mašine. Njega je ruka robota udarila i oduzela mu život 1979. godine.
Džokej Frenk Hejs je pobedio u njujorškoj utrci, 1923. godine, iako nije bio živ. Naime, on je doživeo srčani udar usred trke, ali njegovo telo je ostalo u sedlu do kraja trke. Opklada na njegovog konja bila je 20:1.
Američki kongresmen Majkl F. Farli umro je 1921. godine od infekcije, pošto je za brijanje koristio žilet zahvaćen antraksom.
Nekoliko ljudi je bukvalno otplesalo do smrti tokom Plesne groznice 1518. godine u Strazburu, koja je trajala mesec dana, tokom koje je hiljade ljudi plesalo bez jasnog razloga.
Pol Tomas, vlasnik vunovlačare, upao je u jednu od svojih mašina 1987. godine, i preminuo obmotan sa više od pola kilometara vune.
Džesi Vilijam Lazir, američki fizičar, pokušao je da dokaže da Žutu groznicu prenose komarci, tako što je ih je pustio da ga ujedu. Ispostavilo se da je bio u pravu – kasnije je umro od groznice.